Kriptovalute i blockchain


Znate li da biste danas bili multimilijunaš/ica da ste prije 8 godina uložili 100 dolara u jednu od poznatijih kriptovaluta? Lako je to sada reći, no pitanje koje se sve češće postavlja jest što su zapravo kriptovalute te kako one uopće funkcioniraju. Premda su kriptovalute aktualne već gotovo 10 godina, još uvijek su nam novost.

Najveću prepreku razumijevanju čitavog ovog sustava čini nepoznavanje računalne tehnologije, ali i terminologija koja je skoro isključivo na engleskom jeziku, poput samog naziva ove tehnologije – ICO (eng. initial coin offering). No, krenimo redom.

Što je kriptovaluta?

Sama riječ “kripto“ dolazi od riječi “kriptiranje“ ili šifriranje, što znači matematički pristup zaštite informacija. Kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama. Ili, jednostavnije, kriptovaluta je digitalni novac, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene. Postoje samo na internetu i nije ih izdala, niti ih nadzire središnja banka ili država. Upravo zato što ih ne nadzire središnja banka, formalno nisu novac.

Kao što imate svoj novac na računu u banci, tako i svoje kriptovalute imate u svom “digitalnom novčaniku“ na nekoj od internetskih stranica koje pružaju tu uslugu. Svaka transakcija koju napravite je vrlo uređeni digitalni zapis, odnosno datoteka koja se sastoji od količine prenesenih jedinica kriptovalute i određenih javnih i tajnih ključeva adresa “digitalnih novčanika“ pošiljatelja i primatelja.

“Ključevi“ su zaporke koje su složenije od onih koje svakodnevno koristimo za ulazak u online račune, poput elektroničke pošte ili drugih aplikacija. Svaku transakciju pošiljatelj potpisuje svojim privatnim ključem, a na kraju se transakcija potvrđuje i zapisuje u mreži. Nitko u mreži ne može vidjeti privatni ključ, ali može vidjeti da je onaj tko doista ima privatni ključ poslao transakciju. Pošiljateljev potpis osigurava da nitko ne može kompromitirati sadržaj transakcije. Zato je privatne ključeve važno držati offline, odnosno izvan internetske mreže.

Razlika između transakcije kripotovalutama i kreditnim/debitnim karticama

Kada svoju debitnu/kreditnu karticu dajete trgovcu, dajete mu pristup cijeloj kreditnoj liniji, čak i ako se transakcija radi za malu količinu novca. Kreditnim karticama trgovina pokreće uplatu i povlači određeni iznos s računa.

Kriptovalute omogućuju nositelju da šalje točno ono što želi trgovcu ili primatelju bez ikakvih dodatnih informacija jer kriptovalute ne zahtijevaju imena, već samo digitalnu oznaku novčanika, odnosno ključ. Stoga nema trećih strana, kašnjenja s uplatama ili plaćanja naknada

Što je blockchain?

Glavna ili javna “knjiga“ u koju se zapisuju sve ovakve transakcije i vrijednosne izmjene jedinica kriptovaluta zove se “blockchain“. Svaki se zapis temelji na složenoj matematičkoj kriptografiji i zapisuje se u slijedu, jedan blok šifri iza drugoga te tako stvaraju lanac blokova. Stoga nije moguće promijeniti podatke u lancu jer se pritom uzurpira stanje blokova podataka koji se na njemu nalaze.

Blockchain se ne nalazi na jednom mjestu. Svatko tko posjeduje jedinicu neke kriptovalute ima i svoj primjerak “blockchain knjige“ koji se sinkronizira među svim računalima u mreži.

Što je “rudarenje“ i tko su “rudari“?

Cijeli “blockchain“ sustav čine računala povezana u mrežu koja potvrđuju/verificiraju određene transakcije. “Rudari“ su osobe (ponekad i skup ljudi ili poslovni entiteti) koje dobrovoljno ustupaju svoja računala i računalnu obradu svojih podataka “digitalnog novčanika“ kako bi se potvrdio skup transakcija provedenih u knjizi platnog prometa, odnosno “blockchainu“. Za nagradu dobivaju određenu količinu jedinica kriptovalute. Bez rudara, “blockchain“ sustav ne bi lako funkcionirao. “Rudarenje“ je proces potvrđivanja i dodavanja novih transakcija u “blockchain“.

Mnogi su ljudi stekli pravo bogatstvo “rudarenjem“ kriptovaluta, no s vremenom je i vrijednost rudarenja sve manja. Svake se četiri godine nagrada za rudarenje dvostruko smanjuje, stoga se predviđa da će se u nekom trenutku u budućnosti smisliti potpuno novi sustav, poput čipova ili procesora.

Nestabilno kripto tržište

Posjedovati jedinicu neke kriptovalute otprilike je kao posjedovati neku količinu zlata. Zlato može imati veću ili manju vrijednost, u ovisnosti o mijenjanju vrijednosti na tržištu.

Bitcoin je najpoznatija i prva kriptovaluta kreirana prije desetak godina. Vrijednost jednog Bitcoina 2010. godine iznosila je 0.003 dolara, a u svibnju 2018., cijena tog istog jednog Bitcoina iznosila je preko 9000 dolara, međutim, već na ljeto iste te godine vrijednost je pala na 7000 dolara, i nastavila je padati.

Investiranje u kriptovalute najčešće se povezuje uz Bitcoin, čija je cijena općeniti pokazatelj kretnji tržišta, pa se ponegdje naziva i “digitalnim zlatom“. No, danas postoje stotine drugih kriptovaluta i gotovo svakodnevno se pojavljuju nove. Neke opstaju i rastu, neke se gase, no rast kripto tržišta je ustrajan. Stoga niti ne čudi kako sve više internetskih trgovina nudi plaćanje i kriptopvalutama, a vlasnici “digitalnih novčanika“ žele ponude u kojima svoje kriptovalutne jedinice mogu mijenjati za proizvode ili usluge.

Nije svaka kriptovaluta jednaka niti je njezin sustav jednako kreiran. Tako su neke u isto vrijeme kriptovaluta i platforma za razvoj aplikacija i startupova, neke ne koriste blockchain sustav, vrijednost nekih raste brzo, ali i brzo pada i slično. Upravo je zato važno dobro se informirati i istražiti sve detalje prije ikakvog ulaganja u kriptovalute.

Vrijednosti jedinica različitih kriptovaluta možete pratiti i na nekim internetskim stranicama, koje pružaju takve usluge.

Kriptovalute i blockchain – sve što trebate znati

Izvor: cryptocompare.com

ICO tehnologija u EU

Sve veći interes za kriptovalute povećava i potrebu za kripto bankomatima ili mjenjačnicama. Trenutačno ih u svijetu ima gotovo 1800 u 58 zemalja. Povećanom potrebom za kriptovalutama potiče se i potreba izmjene zakona u državama. Postojeći financijski propisi nisu osmišljeni s obzirom na kripto-imovinu, pa treba ocijeniti njihov pravni i regulatorni status. Porezne vlasti i zakonski regulatori širom svijeta pokušavaju razumjeti koncept kriptovalute i blockchaina i smjestiti ih u pravne okvire. Stoga je posjedovanje kriptovaluta u nekim zemljama čak zakonom zabranjeno (Bangladeš, Bolivija, Ekvador, Kirgistan, Vijetnam, a Rusija i Kina su na samom rubu zabrane).

S naše strane svijeta, u Europi, sustav opservatorija i foruma Blockchain Europske unije(link is external) ima za cilj ubrzati blockchain inovaciju i razvoj ekosustava blockchain unutar EU-a i tako pomoći u učvršćivanju europske pozicije kao globalnog lidera u ovoj transformativnoj novoj tehnologiji.

Europska financijska tržišta bit će integriranija, sigurnija i lakša za pristup zahvaljujući koracima koje je Komisija zacrtala u svom FinTech akcijskom planupretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN•••. Plan će pomoći financijskoj industriji da iskoristi brz napredak u tehnologiji kao što su blockchain i druge IT aplikacije te ojača digitalnu sigurnost. Što će svakako koristiti potrošačima, investitorima, bankama i novim tržišnim igračima.

Kao što u Americi, Francuskoj ili Japanu već postoje, tako je i kod nas odnedavno omogućena fizička kripto mjenjačnica. U Splitu i Zagrebu je 2018. godine otvorena fizička mjenjačnica u kojoj možete kupiti ili prodati kriptovalute uz stručnu asistenciju. Također, u bliskoj budućnosti, u nekim trgovinama diljem Hrvatske, najavljuje se uvođenje mogućnosti plaćanja upravo kriptovalutama.

Iako fizički ne postoje, oko 1700 virtualnih valuta sve su češće sredstvo plaćanja u svijetu. Njima se možemo koristiti i u Hrvatskoj, gdje se na lokalnim burzama svaki mjesec bilježe transakcije. Međutim, 2017. godine je ukupan iznos mjesečnih transakcija u Hrvatskoj bio oko pola milijuna eura, dok je ove godine vrijednost kriptovaluta na neugodnoj silaznoj putanji.

Cijela ICO tehnologija, posebice tehnologija blockchaina, otvara vrata različitim mogućnostima koje će se u budućnosti tek razvijati. Možemo samo optimistično pretpostaviti kako bi prelazak na blockchain način poslovanja potencijalno smanjilo cijene različitih vrsta troškova i rizika vezanih uz zaštitu podataka. No, što nam budućnost donosi, tek ćemo saznati.

Izvor: https://ec.europa.eu/

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Related Post